Kazete na kojima se otpad odlaže imaju donji (temeljni) brtveni sloj tijela odlagališta otpada kojeg čini nepropusni materijal – glina, koja sprječava istjecanje procjedne vode i onečišćenja tla ispod otpada. Zatim slijedi geomembrana, glatka površina debela 2 mm na koji dolazi sloj zaštitnog geotekstila koji sprečava bušenje tih geomembrana. Potom slijedi drenažni sustav odnosno sloj koji se sastoji od cijevi izbušene sitnim rupicama na kojoj je nasut krupniji šljunak. One služe za odvod procjednih voda, a nasuti šljunak je tu kako sitne čestice ne bi ušle u cijev. Na tako izrađeni brtveni sloj, odlaganje otpada odvija se na siguran način te je spriječeno onečišćenje za podzemne vode, a odloženi otpad svakodnevno se zbija i prekriva inertnima materijalima radi sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš (požara, neugodnih mirisa, raznošenja otpada i dr).

Pokrovni brtveni sloj tijela odlagališta otpada izvodi se kao kompozitni sustav od više prirodnih i umjetnih slojeva (odozdo prema gore):

• plinodrenažni sloj (30 cm) od inertnog materijala (šljunak) koji dolazi na površinu otpada
• sloj vodonepropusnog geokompozita
• geodren
• rekultivirajući pokrovni sloj humusa od 80 cm sa hidrosjetvom, čime se sprječava prodor oborinskih voda u tijelo otpada.

Nakon prestanka odlaganja otpada i zatvaranja kazete, u tijelu odlagališta se i dalje odvijaju kemijsko - fizikalni procesi kojima dolazi do smanjenja volumena odloženog otpada i to uvjetuje pojavu slijeganja tijela odlagališta.
Okolišni parametri (zrak, voda, tlo, buka, slijeganje odlagališta) redovito se kontroliraju tijekom rada odlagališta, ali i nakon zatvaranja pojedine kazete narednih 20 godina.